Prezbiterijanska Crkva Irske i Upravni odbor Vijeća Reformiranih Crkava Europe bili su domaćini Skupštine od 19. do 20. veljače 2015. u Belfastu, UK. Centralna tema Skupštine bila je: Nacionalni i Europski identitet te uloga Reformiranih Crkava, a glavni predavač bio je dr. Doug Gay, profesor teologije Trinity Collega iz Glasgowa.
Skupština je otpočela Bogoštovljem, nastavljena radnim sastankom od 17:00 do 20:00. Drugi dan zasjedanja nastavljen je zajedničkom molitvom i biblijskim navještajem, predavanjima, izlaganjima, i raspravama, od 08:30 do 19:00, te zaključen zajedničkim Bogoštovljem.
Osvrt na rad Skupštine
Tijekom izlaganja predsjednika VCRE-a istaknute su aktivnosti i naglasci djelovanja u protekloj godini. Crkve članice su potaknute na življenje zajedništva što je i temeljni razlog postojanja VRCE-a.
Obilježena je desetgodišnjica Accra konfesije (2004.). Ova konfesija Reformiranih Crkava naglašava važnost prihvaćanja različitosti, te odbacivanje i osudu svih oblika rasizma, isključivosti i mržnje. Crkve članice su pozvane i potaknute promicati pravedne i poštene odnose u društvenoj zajednici te se suprotstavljati svim oblicima nasilja i degradacije čovjeka te uništavanja prirode.
VCRE je dalo podršku Reformiranim Crkvama u Rumunjskoj i Ukrajini. One, svaka na svoj način, trpe probleme povezane sa njihovim identitetom, što je slučaj u Rumuniji, ali i društvenim okolnostima ratnoga sukoba što je slučaj u Ukrajini. Reformirana Crkva u Rumuniji je pod pritiskom političkih struktura. Posebno se ističe primjer otimanja imovine koju je organizirao sud. Školu, Székely Mikó u Sfântu Gheorghe, su komunisti ukrali i opljačkali 1946, a rumunjska vlast je vratila 2003. Tamo je bila organizirana srednja škola, a ponovno je, oduzeta. Reformirana Crkva Ukrajine je usmjerena evanđeoskom djelovanju, i humanitarnim projektima uz pomoć Crkava iz Europe. VRCE potiče na molitvu za ove zajednice kako bi ugroza nestala.
Povezano sa temom konferencije: Teologija i nacionalizam u Europi uz osvrt na nacionalni i europski identitet te uloga Reformiranih Crkava, prof. Doug Gay se osvrnuo na nacionalizam kao snage koja je imala velikog utjecaja u razvoju društvenih stremljenja. Nacionalizam definira ka pozitivno djelovanje prema naciji i društvu, uz naglašavanje kako se ne smije isključivati druge te treba uvažavati i poštivati sve ljude i različitosti. Iako je nacionalizam, u nekim slučajevima, imao negativno djelovanje, on je bitan jer stvara koheziju društva i pomaže u njegovom oblikovanju. Nacionalni simboli - koji ne isključuju druge - nisu negativni. Zastava, himna i ostali nacionalni identiteti su bitna obilježja ali ne smiju biti poticaj na isključivost ili izolacionizam. Spomenuta je Barmenska deklaracija (1934.) koja određuje nacionalnu svijest i njezin odnos prema vjeri. Budući je nastala u vrijeme rastućeg totalitarizma, te podržana od teologa reformacije, ima značenje i za društvo današnjice.
Kršćanima je vjera u Boga temelj identiteta; na njemu se trebaju graditi svi ostali identiteti. Poticaj kršćanima je da razmisle o svome identitetu i kako se on može uklopiti u globalnu ideju sveopće (katoličke) Crkve. Treba se osvrnuti i na činjenicu kako se u mnogim dijelovima Europe razvija ideja antieuropskoga razmišljanja koji potiče ekstremni oblik nacionalizma i etnocentrične svijesti. Treba istaknuti kako nacionalna svijest treba biti i internacionalna svijest. Dakle, vlastiti identitet se ne treba odbaciti ali on ne smije postati glavni izvor energije i vodstva u životu. Na tom tragu valja naglasiti kako se često puta i religija koristi u ostvarivanju političkih planova.
Ključno pitanje je određivanje nacionalnog identiteta u Europi današnjice. Pitanje se preklapa sa različitim aspektima društvenoga djelovanja, može se reći da se to pitanje preispituje i mijenja s obzirom na: vrijeme, društvene okolnosti i odnose.
Kršćanski identitet se temelji na vjeri u Gospodina Isusa Krista, on je izvor svakog drugog identiteta i bitan za određivanje međuodnosa i različitih odnosa. Promatrajući iz perspektive pastoralne službe - koja je uvijek upućena čovjeku - valja naglasiti kako čovjek ima identitet koji je određen nacionalnim identitetom. U pastoralnoj službi valja imati sve to u vidu kako temeljna služba ne bi bila zasjenjena.
Istraživanja pokazuju kako ljudi na Zapadu Europe u više od sedamdeset posto njeguju nacionalni identitet, dok je na Istoku Europe taj postotak nešto veći. Može se zaključiti kako je nacionalni identitet bitan i nije ga moguće negirati, odbaciti ili uništiti.
Predstavljen je projekt pod naslovom Reformacija 2017 kojim će se obilježavati Dan reformacije 31. studeni 1517. To je projekt koji organizira Evangelička Crkva u Njemačkoj, a Reformirane Crkve su pozvane da se uključe i daju svoj doprinos kako u učešću tako i u organiziranju različitih projekata povezanih sa obilježavanjem značajnog datuma u povijesti kršćanstva koji je pokrenuo duhovnu obnovu i promicanje društvene pravednosti. Projekt ima za nakanu promicati: duhovne, i društvene (kulturne, edukativne) elemente koje je donijela reformacija.
Glavni tajnik Svjetske zajednice Reformiranih Crkva (SZRC) vlč. dr. Chris Ferguson, u izlaganju i obraćanju predstavnicima, naglasio je važnost promicanja evanđeoskih vrijednosti i pravednosti u društvu današnjice. Naglasio je važnost održavanja i promicanja zajedništva među Crkvama koje su članice SZRC-a. Uspoređujući djelovanje ostalih svjetskih regija može se zaključiti kako je djelovanje VRCE-a sve bolje, a zajedništvo među Crkvama se sve bolje razvija. Ostale regionalno-kontinentalne inicijative su, također, aktivne u promicanju biblijskih vrijednosti i društvene pravednosti. SZRC-a promiče Kristov sustav vrijednosti i zajedništvo među Crkvama članicama te ističe važnost razumijevanja među različitim Crkvama.
VRCE ujedinjuje trideset osam nacionalnih Crkava reformirane tradicije koje su punopravne članice, a svaka, bez obzira na brojnost, ima pravo na jednog predstavnika sa pravom glasa iz: Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Irske, Luksemburga, Litve, Latvije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Portugala, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Švedske, Španjolske, Škotske, Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine i Walesa. Vijeće je ove godine imalo četrdeset jednog člana među kojima i Reformirana Crkva u Hrvatskoj, a nazočan je bio tajnik Sinode.
